
Ko je bio Dejan Medaković, čija je bista otkrivena u Sremskim Karlovcima
10 јула, 2023n1info.rs
U petak, 7. jula, u Karlovačkoj gimnaziji je otkrivena bista akademika i istoričara umetnosti Dejana Medakovića.
Medaković je rođen u Zagrebu 7. jula 1922. godine u Zagrebu u uglednoj srpskoj porodici, koja je dala nekoliko znamenitih ličnosti.
Njegov otac Đorđe je bio ekonomista, a majka Anastasija domaćica. Deda po ocu mu je bio Bogdan Medaković, predsednik Hrvatskog sabora u Austrougarskoj monarhiji, a pradeda Danilo sekretar kneza Mihaila i kneza Miloša Obrenovića u Beču.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu na grupi za istoriju umetnosti 1949. godine.
Doktorat je stekao u Srpskoj akademiji nauka 1954. godine disertacijom „Grafika srpskih štampanih knjiga XV–XVII veka“. Odmah nakon toga je izabran za asistenta na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na kom je stekao sva nastavnička zvanja.
Pored profesure, na Filozofskom fakultetu je bio i upravnik Odeljenja istorije umetnosti, predsednik Saveta, a potom i dekan fakulteta od 1971. do 1973. godine. Za dopisnog člana SANU izabran je 1972. godine, a 1981. za redovnog člana.
U Akademiji je obavljao brojne poslove i biran je na najviše funkcije. Bio je sekretar Odeljenja istorijskih nauka, a potom generalni sekretar Akademije. Sarađivao je u mnogim Akademijinim odborima, u Odboru za istoriju umetnosti, Odboru za renesansu i barok, Odboru za romantizam, Sentandrejskom odboru, Hilandarskom odboru i Odboru za rečnik pojmova iz oblasti likovne umetnosti.
Objavio je ukupno 46 knjiga, od čega 21 knjigu na stručne teme. U fokusu njegovog naučnog rada bila je srpska umetnost perioda baroka, srpska kulturna istorija 18. veka i istorija srpske umetnosti 19. veka.
Takođe se bavio nemanjićkim periodom, opusom pojedinačnih slikara, istorijatom i umetničkim nasleđem manastira Srpske pravoslavne crkve. Pisao je voluminozne sinteze istorije Srba i srpske kulture u Beču, Trstu, Zagrebu, Sentandreji. Jedan je od autora Istorije srpskog naroda u izdanju Srpske književne zadruge.
Uz stručni rad, uporedo se uspešno bavio književnim stvaralaštvom i pisao poeziju, prozu, putopise. Prevođen je na više jezika.
Za svoje delo nagrađen je nizom međunarodnih i nacionalnih odlikovanja, nagrada i drugih priznanja.
Preminuo je 1. jula 2008. godine u Beogradu i sahranjen je u porodičnoj grobnici na Novom groblju.